VEČERNJI LIST

DR. ANTE MALETIC, PRVI IZDAVAČ DOMINISOVIH SABRANIH DJELA
Crkva je dužna ponovno razmotriti slučaj Dominis

GORDAN PANDŽA

Dr. sci. Ante Maletić, umirovljeni profesor Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, prihvatio se zamašna posla da uredi i izda sabrana djela hrvatskog renesansnog genija - teologa, filozofa, znanstvenika,, serijskog bJsbipa,; splitskog nadbiskupa i windsor-skog dekana Marka Antuna de Dominisa, rođenog na Rabu 1560., a preminulog u inkvizicij-skoj tamnici u Rimu 1624. Velik dio Dominisovih spisa spaljen je zajedno s njegovim tijelom, po osudi koju je inkvizicija donijela nakon njegove smrti u tijeku istražnog postupka. Dominis je bio trn u oku katoličkom Rimu, zbog svojih naprednih teoloških i eklezioloških stavova: zalagao se za povratak izvornom kršćanstvu i evanđeoskom zajedništvu kršćana, za jedinstvo kršćanskih crkava, veću važnost biskupskog kolegij aliteta u upravljanju Crkvom, ograničenje papinog autoriteta čiji primat -smatrao je Dominis - nije po Božjem zakonu, a posebno bolan za Rimsku crkvu bio je njegov stav'da opći koncil i papa ne mogu presuđivati u >prijeporima o vjeri<. Neka od Dominisovih načela Crkva je prepoznala i aktualizirala tek u 20. stoljeću, a svojim ekumenskim stavovima Dominis je sigurno bio preteča reformi II. vatikanskog koncila. Uređivački i izdavački projekt dr. Maletića do sada je obuhvatio dvije knjige >Izabranih radova<, koje su obuhvatile sve Domini-sove sačuvane spise izvan njegova glavnog djela >O crkvenoj državi< (De republica ecclesias-tica). Potonje je pak u Maletićevu izdanju objavljivano samo na latinskom jeziku (za sada Četiri od predviđenih osam svezaka). Uoči predstavljanja ovog projekta u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, razgovarali smo s urednikom i izdavačem dr. Maletićem. Vrlo malo Hrvata zna za Dominisa . Koja je bila Vaša temeljna motivacija za izdavanje sabranih radova Marka Antuna de Dominisa? - Ja sam u kontakt s Dominisovim djelom došao sasvim slučajno. I shvatio sam da je Dominis jedna od najvećih osobnosti i mislilaca koji su niknuli na na-' šim prostorima. Praveći usporedno jednu anketu uvidio sam da gotovo 95' posto obrazovanih građana Hrvatske nije čulo za Dominisa. Paradoks je da je jedan mislilac i znanstvenik svjetskog formata u svojoj domovini gotovo apsolutno nepoznat u širem smislu. Međutim, isto tako mogu reći da Hrvatska u znanstvenim krugovima obiluje znanstvenicima koji su se posvetili Domi-nisu kroz dizertacije, znanstvene radove itd. Tu bih izdvojio u prvom redu akademika Ivana Supeka, koji je zapravo prokr-čio put Dominisu prema hrvatskoj javnosti. On je organizator nekoliko simpozija o Dominisu, pogotovo onog znamenitog u Splitu 1967. , zatim je napisao dramu >Heretik<, a prije toga istoimeni roman koji je u Hrvatskoj doživio samo dva izdanja, ali u Sovjetskom Savezu je u tri izdanja prodan u čak 450.000 primjeraka. Zašto ga katoličke zemlje ne tiskaju ne znam, ali mislim da je to zanimljivo štivo, pogotovo za one koji bi htjeli saznati nešto više o Dominisu. . Zašto je Dominisovo djelo relativno slabo poznato u našoj kulturi? - To je teško reći. Njegovo centralno djelo >O crkvenoj državi< je tiskano svega dva puta za njegova života. Zadnji svezak je napravljen 50 godina poslije njegove smrti i više nikad nije tiskan. Djelo je uglavnom tiskano u protestantskim zemljama: najprije prva četiri sveska u Engleskoj 1617., a ostali svesci nešto kasnije, i u Njemačkoj od 1618. do 1622. Poslije nikad više nije tiskano. Ovo izdanje koje smo mi napravili na latinskom jeziku je treće izdanje u povijesti. Iako ponegdje piše da je djelo prevađano na više jezika - to nije točan podatak. Sačuvano je malo primjeraka prvog izdanja jer je inkvizicija tražila da se sva djela spale. U prve dvije knjige >Izabranih radova< ima dosta spisa koji su prvi puta prevedeni na naš jezik, jer Dominis je uglavnom pisao na latinskom i nešto malo na talijanskom. Općenito, ovo je prvi put da su svi sačuvani Dominisovi radovi izdani na jednom jeziku. Ostao mu i dalje žig heretika . Kanite li i >Crkvenu državu< izdati na hrvatskom? - Dogovaramo prijevod na hrvatskom koji će početi iduće godine, a planiramo i izdanje na engleskom jeziku. Moja je namjera da tog velikana ponovno otkrijemo, ne samo Hrvatskoj nego i svijetu. . Što je od Dominisove misli aktualno suvremenom svijetu? - U njegovo doba nije ni postojao pojam ekumenizam. A danas kad se o ekumenizmu u svi]etu toliko govori, kada je to temeljni postulat Katoličke crkve, Dominisa nitko ni ne spominje, iako su to bile njegove ideje. Mislim da je to grijeh prema Dominisu. Vrijeme.je da Katolička crkva oprosti Dominisu jer ona ima puno grijeha prema njemu. Imao je on možda i zabluda, ali temeljna je njegova žarka želja da se ujedine kršćanske crkve ili bar da se pomire. Mislim da je Crkva dužna ponovno razmotriti slučaj Dominis i skinuti prokletstvo s njega. Nije dovoljna opća isprika pape Ivana Pavla II. za grijehe inkvizicije. Sto znači isprika ako se ona odnosi samo na način kako se s njime postupilo, a i dalje se ostaje pri tome da je Dominis bio heretik. Ono što me pokreće je želja da Dominis bude rehabilitiran. . Po čemu je Dominis kao kršćanski mislilac i znanstvenik bio ispred svog vremena i preteča modernog doba? - Po nekima je Dominis bio prorok. Prvi je iznio misao o kolektivnom vođenju Crkve. Smatrao je da, kao što svi vjernici na svijetu zajedno pripadaju jednoj Crkvi, isto tako i biskupi, koliko ih god ima na svijetu zajedno predstavljaju vodstvo te Crkve, a nikako jedna osoba, bar ne u onom statusu kakav je papa imao prije 400 godina. Dalje, on se borio za čistoću Crkve, protiv nepotizma i korupcije u njoj. U to vrijeme novcem se mogao platiti otkup grijeha, a imućniji su se na taj način mogli osloboditi optužbe inkvizicije. On je sve to žigosao, težio čistoći Crkve, tražio da Crkva odustane od svjetovne vlasti i pokušao u nju unijeti više demokracije. . Dakle, Dominis je dijelom anticipirao stavove o papinskom primatu i nepogrešivosti koje je i biskup Josip Juraj Strossmaver zastupao na I. vatikanskom koncilu, kao i neke ekumenske stavove koje je usvojio II. vatikanski koncil? - Svakako. Kad je Strossmaver držao govor na I. vatikanskom koncilu dovikivali su mu da je on novi Dominis. . Znači li to da je najveća Dominisova hereza da je bio premoderan za svoje vrijeme? - Tako je! Ali ono što mene začuđuje u njegovu slučaju jetolika hrabrost da o jednoj takvoj temi, u ono vrijeme opasnoj po život, tako hrabro istupi. . Kako se dogodilo da su raširene zablude o Dominisu uhvatile korijena i na našem tlu? Tin Ujević svjedoči da se o Dominisu u Splitu i u vrijeme njegove mladosti dosta pričalo. Isticale su se njegove zasluge. S druge strane bilo je i negativnih prikaza Dominisa,v kao kod Šenoe u romanu >Čuvaj se senjske ruke<. Dakle o Dominisu se u nas dosta pričalo, i pozitivno i negativno, ali nije bilo njegovih djela da se čitaju. Sada to pokušavamo ispraviti. .