... De Dominis povezuje biskupski kolegijalitet i papin primat, nagovješćujući tako nauk Drugog vatikanskog sabora (1962.-1965.), a u svrhu približavanja anglikancima i protestantima. U svojim djelima iznosi i danas vrlo aktualne teme o miru i slozi među državama, narodima i vjerama. Učeni Rabljanin svoje znanstvene postavke temelji na sustavnom proučavanju Svetog pisma, patristike, crkvenog prava i koncilskih akata. Svjestan da je odveć posvjetovnjačena Crkva njegova vremena izdala kršćanske ideale prvotne Kristove crkve, pa je njegov cilj opće pomirenje kršćanskih crkava i religijskih sustava. Stoga u svojim spisima inzistira na povratku izvornom kršćanstvu i idealu evanđeoskog zajedništva. Mi se nadamo da će najavljeno otvaranje arhiva Svetog oficija Inkvizicije omogućiti De Dominisovu rehabilitaciju, koju je 1992. posmrtno doživio njegov suvremenik Galelio Galilei...

 

Franjo Šanjek
Iz recenzije knjige IZABRANI RADOVI 1

 

 

... Život i rad Marka Antuna de Dominisa spada u prva imena europske misli i znanosti s početka 17. stoljeća. Njegov rad odlikuje stručnost i znanstvenost metodskog istraživanja, kako društvenih fenomena svoga vremena, tako i sasvim konkretnih prirodnih fenomena. Njegova razmišljanja nisu bila heretička ali su bila neprihvatljiva za to vrijeme brojnim zabludama koje su vladale u glavama opsjednutim autokratskim vođenjm društva i same Crkve. Inkvizicijski postupak i osuda Marka Antuna de Dominisa stoga više govore o njegovim sudcima nego o njemu i njegovu djelu. On je preteča ideja i stavova Crkve na II vatikanskom saboru. Te ideje vodilje, među ostalim su: poštivanje dostojanstva svake ljudske osobe, pravo na različitost, pluralizam, kultura dijaloga te zajedništvo ljudi usprkos njihovih legitimnih razlika bilo po kojoj osnovi. Na poseban način de Dominis je preteča ekumenizma među kršćanskim crkvama i međureligijskog dijaloga. Bilo bi poželjno da izdavanje njegovog opusa doprinese posvemašnjoj rehabilitaciji ovog velikog čovjeka i nadbiskupa i da Crkva skine s njega osudu kao heretika...

 

Ivan Grubišić
Iz recenzije knjige IZABRANI RADOVI 1