...Među graditelje novog vijeka, čiju je uspomenu hirovita evropska historiografija pokopala, pada i Marcus Antonius de Dominis... A ipak, u sukobu papinstva i reformacije nije bilo lucidnijeg djela od desetosveščane "De Republica Ecclesiastica" niti je na hrvatskim ostacima ostataka izrasla sintetičnija ličnost od ovog nadarenog fizičara i kršćanskog moraliste, splitskog nadbiskupa i vindzorskog dekana. Njegova je veličina bila evropska u punom smislu te riječi. Što je on snovao, nije bilo ništa manje nego ujedinjena i pacifizirana Evropa na principima uzajamne tolerancije i poštivanja tradicionalnih razlika...

Ivan Supek
M. A. de Dominis - Poruka mira
Encyklopedia moderna 2(1967) 5/6

... Obnavljanje uspomene na Markantuna de Dominisa izuzetno je u više vidova. Možda je ovo prvi put u 350 godina da se želimo sresti s njim zbog njega samog i njegove misli ne podižući više njegovo ime kao zastavu ni napada ni obrane u nekoj borbi koja nije njegova. Zato se možemo koncentrirati na Dominisovo središnje djelo "De Republica ecclesiastica" svjesni da taj golemi teološki spis, ma kako mu pristupili, nosi neosporno ljudsko i vjerničko svjedočanstvo čovjeka iz naše sredine koji se prije nas probijao iskrižanim putovima ove zapadnjačke povijesti i o njima mislio...

... Za Markantuna je u stvari postojalo samo jedno bitno teološko pitanje: konkretno-historijska uloga Crkve u kontekstu kraja XVI i početka XVII stoljeća! Dakle u vrijeme kad se Reformacija već bila očito utvrdila, u decenijama nakon Tridentskog koncila, koji se tek počinjao provoditi (Markantun se vjerojatno rodio upavo dok je ovaj sabor zasjedao) i kad se karta vjerski, duhovno i politički raslojene i zaraćene Evrope temeljito mijenjala. U tom kontekstu Dominis piše svoje središnje teološko djelo "De Republica ecclesiastica". Pisao ga je, tako reći, čitav život. Ostali njegovi teološki spisi heliocentrički kruže oko te knjige kao rasprsline izletjele iz povremenih eksplozija njegove središnje preokupacije...

Josip Turčinović
Markantun de Dominis iz teološke perspektive
Encyklopedia moderna 2(1967) 5/6

... Marko Antun De Dominis je teolog pomirenja i sjedinjenja Crkava. Na čemu gradi tu teologiju? Na biskupskom kolegijalitetu. Razlog neslaganja među kršćanskim vjerama je neslaganje u raznim istinama vjere. Rješenje teškoće De Dominis vidi u prihvaćanju osnovnih članaka vjere. U drugome se kršćanske vjeroispovijesti mogu razilaziti. Postavlja se, naravno, pitanje, kako odrediti što su osnovni članci vjere. Mjerilo onoga, drži De Dominis, što se ubraja u osnovne članke vjere jest vjera pracrkve, vidljiva u simbolima vjere (Vjerovanjima) i prvim koncilima Crkve. Koja je po De Dominisu, međutim, glavna teškoća kad je riječ o jedinstvu odnosno nejedinstvu Crkava? To je, smatra De Dominis, papino prvenstvo, primat. Za njezino prevladavanje predlaže rješenje...

Ivan Golub
Marko Antonije de Dominis teolog pomirenja
Predgovor knjizi De republica ecclesiastica libri I, II

...>Stoga sada postoji suglasnost da ovaj luk [= dúga] nastaje lomom sunčane svjetlosti u kapima kiše koja pada. Ovo su razumjeli neki od starih, a od novijih to je potpunije otkrio i protumačio glasoviti Antun de Dominis, nadbiskup splitski, u svojoj knjizi De radiis visus et lucis ..., koju je objavio njegov prijatelj Bartoli u Veneciji 1611. godine, a bila je napisana prije više od dvadeset godina. On ondje uči kako unutrašnji luk nastaje u okruglim kišnim kapima dvama lomovima sunčane svjetlosti i jednim odbijanjem između njih, a vanjski luk dvama lomovima i dvjema vrstama odbijanja između njih u svakoj vodenoj kapi, te svoja tumačenja dokazuje pokusima koje je izvodio sa staklenom posudom ispunjenom vodom i sa stak-lenim kuglama ispunjenim vodom i postavljenim na Sunce da bi postigao da se boje dvaju lukova pojave na njima. Isto je tumačenje slijedio Descartes u svojim Meteorima te ga poboljšao za vanjski luk<.

Isaac Newton, Opticks (1704)

...Dominis je ispravno zaključio o raspršenju zraka nakon odbijanja na vanjskoj prednjoj strani kapljice i dobro je objasnio oblik duge. Nadalje, Dominis je znao samo za ulaz i izlaz zraka iz kapljice, ali drugo ništa nije otkrio. Njegova slika je potpuno zbrkana...

Ruđer Bošković, u predgovoru knjige
C. Noceti De iride et aurora boreali Carmina, Romae 1747

...>Ovim je djelom nevelika opsega [= raspravom De radiis visus et lucis ... ] Antun de Dominis postao čuvenim među istraživačima prirode, i to s pravom: tá tu se prepoznaje rad obaviještena čovjeka, dobro upućena u matematiku i fi ziku, štoviše, izvornog motritelja<...

Johann Wolfgang von Goethe, Zur Farbenlehre (1810)

...Konačnom redakcijom svoje optičke rasprave De radiis visus et lucis in vitris perspectivis et iride tractatus krajem 1609. i početkom 1610. Marko Antun de Dominis uključio se u prijepor o dalekozoru, neovisno od Galileia, a prije Keplera i Claviusa, usmjeren isključivo na teoriju instrumenta. Ciljajući na svoj prinos teoriji dalekozora, de Dominis je poglavlje o dalekozoru završio izjavom: >prvi sam probio led<. S pravom, jer je njegov rukopis odobren za tisak 27. siječnja 1610, 32 dana prije znamenitoga Galileieva astronomskoga izvješća Sidereus nuncius. Predajući rukopis na cenzuru, de Domi-nis nije znao da se istodobno Galilei u svom spisu usredotočio na primjenu dalekozora u astronomskim motrenjima, a ne na teoriju i konstrukciju instrumenta. Premda je de Dominisov De radiis ... objavljen najranije u listopadu 1611, više od godinu i pol dana nakon Galileieva djelca, tekstualna analiza početnih stranica Galileieva pionirskog rada i dvaju de Dominisovih neizravnih prigovora Galileiu upućuje na zaključak da de Dominis rukopis svoje rasprave nije mijenjao nakon što je objavljen Galileiev Sidereus nuncius. Zato de Dominisove metode i zaključke u De radiis valja prosuđivati prema stanju istraživanja na kraju 1609. Ako je Galileiev javni nastup s dalekozorom 25. kolovoza 1609. i bio povodom za konačno priređivanje i objavljivanje de Dominisove rasprave, ona je očuvala strukturu de Dominisova pristupa optičkim pitanjima iz njegovih profesorskih dana (1588-1595): temelji geometrijske i fi zikalne optike, sažeta teorija optičkih leća, tumačenje duge. Najkasnije početkom 1610. izlaganju o lećama pridodan je kratak a dragocjen prinos teoriji dalekozora, prvi koji je sastavljen nakon 25. kolovoza 1609.

Ivica Martinović,
Optička rasprava Marka Antuna de Dominisa (2002)

...>Usprkos tome što su Dominisova djela u svom temelju peripatetička, u njima nalazimo bitno nov stav rene-sansne fi zike: pokus. U njegovim djelima nalazimo i matematička zaključivanja i jasne geometrijske izvode, osobito u odnosu na geometrijsku optiku i dokazivanje da Zemlja ima sferni oblik. Dominisova tumačenja, osobito u optici, potpuno se oslanjaju na pokuse; on pokuse obavlja i na njima temelji svoja tumačenja. U problemu plime i oseke mora promatra pojavu i iz toga izvlači zaključke. Ali, zbog činjenice da je u temelju svog izlaganja imao peripatetičku fi ziku, nije mogao provesti potpuno nova tumačenja svih fi zikalnih pojava. Ta ga je činjenica omela i u nastojanjima da objasni dugu, osobito postanak njezinih boja. Premda polazi posve ispravno od pokusa s kuglom napunjenom vodom i objašnjava dugu na temelju zaključaka izvedenih iz pokusa s lećama, on postanak boja tumači s pomoću Aristotelove prirodne fi lozofi je. Ipak, činjenica da je radio na partikularnim problemima, u kojima se nije toliko osjećala prisutnost peripatetičke fi zike, omogućila mu je da postigne neke dobre rezultate u fi zici. Njegov doprinos, koji općenito uzevši nije bio toliko velik, ipak je značio poticaj za rješavanje problema kojima se bavio.<...

Žarko Dadić, Dominisov rad na problemima fizike.
Predgovor u knjizi Opera physica / Radovi iz fi zike, Split, 2005.

...Ja sam bio više zaokupljen s drugom Dominisovom stranom, a to je njegov utjecaj na religiju, crkvu i društvo, a manje na fi ziku. Međutim, treba reći da mu je možda upravo ta fi zika pomogla da kritički misli ... Ali ni u fi zici nije malen. On je tu učinio vrlo važna otkrića. Nedavno je poznati njemački fi zičar Friedrich Hunt objavio u svojoj povijesti da je Marko Antonije pronašao da se u sjeni sunčeve zrake vide više boja ... Dominis je bio preteča ne samo u teoriji plime i oseke nego i spektralne analize. ... Svakako mislim da još nije posve istraženo značenje Dominisa u fi zici. U svakom slučaju, on je jedan od najvećih naših genija. Kad bi me netko pitao koja su tri najveća iz naših krajeva, ja bih rekao: Bošković, Tesla i Dominis.

Ivan Supek, prilikom predstavljanja knjige
Opera physica / Radovi iz fizike 08. lipnja 2006. u NSK u Zagrebu.