SLOBODNA DALMACIJA

RAZGOVOR:
ANTE MALETIĆ, IZDAVAČ DJELA MARKA ANTUNA DE DOMINISA

Šenoa ga zvao veleumom i izdajicom

De Dominisa, zaboravljenoga splitskog nadbiskupa, teologa i fizičara, Isaac Newton drži gotovo pa ocem moderne optike - predavao je matematiku i fiziku na sveučilištu u Padovi, a imao je samo 28 godina. Goethe je pak napisao da je De Dominisu sinulo rješenje o nastanku duge dok je držao propovijed u splitskoj katedrali.
Nedavno je, u sklopu Tjedna knjige mediteranske tematike, održan veliki znanstveni skup o Marku Antunu de Dominisu, splitskom nadbiskupu, teologu i fizičaru čije je ime gotovo potpuno utonulo u zaborav. Taj čovjek, koji je prije gotovo četiri stoljeća propovijedao o ekumenizmu i došao do značajnjih otkrića s područja prirodnih znanosti, a na kraju, već kao pokojnik završio zajedno sa svojim spisima na inkvizitorskoj lomači u Rimu, možda je nekima ostao u sjećanju iz Šenoine pripovijesti Čuvaj se senjske ruke.
Šenoa ga je doduše nazvao veleumom, ali i izdajicom senjskih uskoka kojima je bio biskupom - izdao je i sve vladare za koje je radio i s kojima je prijateljevao radi vlastite slave i koristi. Toliko se sjećaju oni koji još nisu zaboravili školsku lektiru, kaže dr. Ante Maletić koji se upustio u zahtjevan posao objavljivanja svih De Dominisovih djela. On je, kaže, proveo među svim svojim znancima, većinom obrazovanim ljudima malu anketu i zaključio da za De Dominisa nije nikada ni čulo oko 95 posto njih. Rijetki su znali nešto točnih podataka. Zato ga je odlučio oteti zaboravu, i prva knjiga Marko Antun de Dominis - Izabrani radovi I. već je izišla iz tiska u nakladi Lamara. Iduće knjige već su u pripremi, a prema riječima dr. Maletića, znanstveni skup ga je oduševio jer je puno pridonio osvjetljavanju ove osebujne ličnosti.
Kako ste došli na ideju da objavite De Dominisova djela?
Sad sam u mirovini, a budući da nisam ni fizičar ni povjesničar, ni teolog - elekrotehničar sam i predavao sam na FESB-u 35 godina - mnogi se čude da sam se u to upustio. De Dominisom se bavim jedva godinu dana, ali intenzivno. Stjecajem okolnosti, nakon nekoliko desetljeća, došla mi je ponovno u ruke Newtonova biografija i tamo sam pročitao da Newton De Dominisa drži gotovo pa ocem moderne optike. On je predavao matematiku i fiziku na sveučilištu u Padovi, a imao je samo 28 godina. Na žalost, velik broj njegovih spisa je spaljen, ali ono što je sačuvano i tiskano, poput teksta o optici iz 1611. i onoga o plimi i oseci iz 1624., dovoljno o njemu govori, premda se prirodnim znanostima bavio ne kao strukom, nego hobijem, vježbom za duh. Zato priređujem knjigu njegovih radova s područja fizike, koja će izići za mjesec - dva na hrvatskom i latinskom jeziku.
Koja su to spektakularna De Dominisova otkrića?
U njegovo vrijeme Galileo je predstavio svoj teleskop. Tada je jedan De Dominisov učenik zamolio svoga profesora za dozvolu da tiska njegova predavanja iz optike kako bi pokazao svijetu da je Dominis do otkrića koje predstavlja Galileo došao prije 20 godina. Nadalje, Galileo je pojavu plime i oseke pripisivao Zemljinoj rotaciji, možda i zato da jače potkrijepi svoje teorije o Zemlji koja se vrti oko Sunca. Dominis je pak kazao da plima i oseka nastaju zbog djelovanja Mjesečeve i Sunčeve sile koja je slična magnetskoj. To je bilo, dakle, devedeset godina prije nego što je Newton otkrio zakon gravitacije.
U to vrijeme ljudi su nagađali i o obliku Zemlje misleći da je puna kantuna zbog planina. De Dominis je objasnio da je okrugla, da planine ne narušavaju taj oblik, tj. da su zanemarive s obzirom na Zemljine dimenzije i da je površina svake vode zaobljena.
Što je s tumačenjem duge?
Goethe je napisao da je De Dominisu sinulo rješenje dok je držao propovijed u splitskoj katedrali. Do tada su postojale razne pretpostavke i nagađanja o postanku duge, a on je zaključio da se svjetlost lomi na stijenki kapljice i da zbog tog loma nastaje spektar boja. Kasnije je ustanovljeno da je spektar posljedica dvostrukog loma i tu Dominisu prigovaraju da nije bio dovoljno točan. Samo, kako to da ga genijalni Newton toliko hvali? Neki misle da je taj detalj nešto što se podrazumijeva samo po sebi, no svejedno, jedan ili dva loma - Dominisov doprinos tumačenju duge je golem, a on i nije radio napamet niti se oslanjao na intuiciju već je pravio eksperimente. Punio je staklenu kuglu vodom i osvjetljavao je promatrajući što se događa.
I uz to se stigao baviti teologijom, diplomacijom, politikom...
Njegovo zanimanje za fiziku meni zapravo samo govori o veličini uma toga čovjeka, a možda i nije toliko važno: on je zapravo prvi ekumenist, preteča Drugog vatikanskog koncila, zalagao se za pomirenje i jedinstvo Europe kroz demokraciju i toleranciju - ukratko, za ono što danas nazivamo ljudskim pravima. Bio je izuzetno aktivan, družio se i dopisivao s vladarima, a osobito s engleskim kraljem Jakovom I. koji mu je pružio utočište i priliku da realizira svoje ideje. Englesko je tlo bilo za to pogodno jer je tamo anglikanska crkva nastala raskolom, a Elizabeta I. koja nije imala djece, i smaknula je Mariju Stjuart, ostavila je oporučno krunu njenom sinu Jakovu. Jakov je, dakako, bio odgojen u katoličkom duhu i De Dominis je držao da je upravo to osoba koja će mu najviše pomoći. U Engleskoj je živio, radio i propovijedao, ali nikada nije postao protestantom, kao što su ga optuživali. Ideji pomirenja kršćanskih crkava posvetio je svu energiju, zalagao se za odvajanje svjetovne i crkvene vlasti, za uvođenje demokracije u crkvu i povratak izvornom kršćanstvu. Pa ipak, i u Engleskoj je naišao na zid nerazumijevanja. Prije odlaska napisao je poslanicu Mir među religijama.
De Dominisovi radovi dosad nikad nisu tiskani na hrvatskom jeziku. Iako su mu spisi spaljeni, samo je njegovo temeljno djelo Crkvena država izuzetan izdavački pothvat. Jeste li dobili kakvu financijsku pomoć?
Kada sam donio odluku o tiskanju De Dominisovih knjiga i radova o njemu, a bit će ih 26, cilj mi je bio izvući iz zaborava jednog velikana, kakvih je Hrvatska malo imala, ali i opovrgnuti mistifikacije i gadarije koje su se o njemu pisale. Sam Šenoa je upao u zabunu, stvorio je taj lik na temelju jednog pisma o Dominisu koje mu je došlo u ruke, na temelju samo jednog stava. Pomoći će Ministarstvo znanosti i tehnologije, De Dominisov rodni Rab i drugi- stalno sam u pregovorima i ovih dana puno putujem i vjerujem da ima smisla, da je vrijedno.
Želio bih još samo nešto spomenuti - Dominisove ideje bile su u njegovo vrijeme heretičke, inkvizicija je spalila njegovo mrtvo tijelo i knjige. Danas ga zbilja treba rehabilitirati, a drago mi je da su se za to izjasnili svi svećenici koji su sudjelovali na skupu, i nadbiskup. Neki su ga čak nazvali - prorokom.

Jasmina PARIĆ